PROJEKTI / Prostorno programska studija gradskog predjela Gruž u Dubrovniku

Ladanje, vrt, šetačke staze sa zavičajnim zelenilom i vinovom lozom, glorijet iznad orsana s kojega se pruža pogled na gruški zaljev. To je kontaktna slika dodira u zaljevu Batala. Dubrovnik iz jednog drugog vremena, a nije Grad.

Predmet studije gradsko je područje Gruž grada Dubrovnika. Unutar granice obuhvata nalazi se prostor između ulica Bana J. Jelačića i A. Hebranga; od Luke Gruž do Boninova.  Cilj je studije predložiti integralno urbanističko rješenje koje povezuje morfološki i tipološki raznovrsne zone nastale neplanski i bez čitljivog otiska prostornog uređenja;  a s namjerom stvaranja jasne slike sekundarnog gradskog poslovno-trgovačkog i administrativnog središta, protočnog i za funkcije prihvatne lučice i budućeg nautičko-turističkog centra spram starog Grada.

U promišljanju odnosa Gruža spram šireg obuhvatnog područja, u prvom redu nameće se pitanje njegovog identiteta vezanog za prostorne naznake prisutne ili latentne kod zatečene situacije. Nekoliko je čvrstih repera koji stvaraju okvir prioriteta.

Ladanje, vrt, šetačke staze sa zavičajnim zelenilom i vinovom lozom, glorijet iznad orsana s kojega se pruža pogled na gruški zaljev. To je kontaktna slika dodira u zaljevu Batala. Dubrovnik iz jednog drugog vremena, a nije Grad. Iza parkovne pastorale (temetski park s trgom pred ladanjskim kompleksom Majstorović) može se dići suvremeni gradski prostor, sa snagom koja poštuje zatečenu prirodu. Pomalo skriven tako, ne narušava ladanjsku letargiju i dozvoljeno mu je doseći jedno napramapostavljeno mjerilo koje u direktnom kontaktu ne bi moglo opravdati svoje postojanje.

Suvremeno interpretiran glorijet vertikale-parazita na moderno obučenoj RK Minčeta otvara lanac kralježaka izgradnje u Gruškom polju. On se nastavlja racionalnom poslovno-garažnom građevinom (još jedna jukstapozicija  koja razrješava svoju napetost formi – mekane i putene obučene RK Minčeta vs čvrstog labirinta lokacije C – u dijalogu dva, karakterno odvojena javna prostora; trgovima od kojih jedan centripetalno naglašava svoju polujavnu zaokupljenost, a drugi centrifugira i disperzira sve silnice koje iz smjera Polja dolaze). Nije se tu našao na putu ljetnikovac Majstorović, on je tu bio prvi, on his green patch.

U zaljevu Batala i ne znaju za tu dramu. Mirna je lučica s brodicama, u paviljonu se ispija kava, djeca se igraju u vrtu koji bi htio biti arboretum. Ljudi dolaze sjediti u zaklonu uvučenog trga na Putu N. Tesle i nalaze smiraj pored raznih botaničkih vrsta. Trg pred Majstorovićem može biti i pozornica.

Južni obronak kanjona ima drugačiju funkciju. Tu je glavna gradska tržnica s jednim formalnijim trgom u zaleđu, tik do ljetnikovaca na Obali S. Radića. Taj trg nije promenadni, on je jedna gradska soba koja pješaka uvlači, pa mu se otvara, stavlja ga pred padinu i građevine usječene u nju.

U polju spomenutih poteza pješački su tokovi povezani s javnim karakterom prostora i njihovi su koridori otvoreniji i raznorodniji. Prometnica Put Republike ima naglašeniji pješački karakter u ovom novom rješenju;  u cijelom svojem toku prema Ilijinoj glavici, odnosno prema Boninovu, slijedeći kolni koridor, pješak ulazi u proširenja ili se ponovno vraća u profil, a njegovo sadržajno povezivanje s obje strane prometnice određuje glavnu gradsku zonu, Gruž kao sekundarno gradsko središte. Treći vid karakterizacije pješaka je pješak u zoni uspona. Tu se on prilagođava obilježjima terena, skalinadama prokrvljuje jedno sekluzivnije gradsko tkivo, stambenu zonu i mjesta koja kolno nisu pristupačna. Teksturama i obradom, ta tri tipa pješačkih zona treba razlikovati i povezati.

Naziv projekta
Prostorno programska studija gradskog predjela Gruž u Dubrovniku
Usluge
Arhitektura, Urbanizam
Program
Javno, urbanizam
Lokacija
Dubrovnik
Trajanje projekta
2005
Veličina projekta
55 ha
Investitor
Grad Dubrovnik
Autorski tim
Iva Buljan, Dino Krizmanić, Eli Mišan, Daniela Škandul
Nagrade
1. nagrada na natječaju za izradu prostorno programske studije gradskog predjela Gruž u Dubrovniku
Publikacije
ČIP, broj 7-8, 2005.